Tatiana Tropina

about
Tatiana Tropina
Viši stručni istraživač, Max Plank institute, Savezna Republika Njemačka

Tatiana Tropina je viši stručni istraživač na Institutu Max Planck za strano i međunarodno kazneno pravo u Odjelu za informacijsko pravo i pravnu informatiku. Trenutna područja njezina istraživanja uključuju međunarodne standarde u borbi protiv kibernetičkog kriminala, usporednu analizu zakonodavstva o kibernetičkom kriminalu, samoregulaciju i koregulaciju, javno-privatna partnerstva koja se bave rješavanjem pitanjima kibernetičkog kriminala i višedionički pristup u borbi protiv kibernetičkog kriminala. Tatjana Tropina posjeduje akademsko i praktično iskustvo. Više od 12 godina provodi istraživanje o kibernetičkom kriminalu koje je započela u Rusiji 2002. u kojoj je kao prvi ruski istraživač obranila doktorsku disertaciju o kibernetičkom kriminalu (2005.). Od 2002. do 2009. nadležna je za projekte kibernetičkog kriminala pri Centru za transnacionalni kriminal i korupciju (Sveučilište George Mason, SAD) u Vladivostoku, Rusija. U isto vrijeme, od 2003. do 2008., radi puno radno vrijeme kao odvjetnica, a zatim kao voditeljica pravnih odjela brojnih telekomunikacijskih tvrtki. 2008. osvaja stipendiju British Chevening te studira Upravljanje telekomunikacijama na Sveučilištu Strathclyde, Glasgow. 2009. dobiva njemačku stipendiju (German Chancellor Fellowship )(Zaklada Alexander von Humboldt) i seli u Njemačku kako bi nastavila istraživati o zakonskim okvirima kibernetičkog kriminala. Od 2009. Tatiana Tropina sudjeluje u pravnim istraživanjima i raznim međunarodnim projektima o kibernetičkom kriminalu. Ovakav angažman uključuje projekte izrade modela zakona o presretanju komunikacija u karipskim državama i njegove prilagodbe kroz konzultacije s dionicima (projekt ITU-EU, 2010.) te provedbu studije o kibernetičkom kriminalu za Globalni simpozij regulatora (ITU, 2010.). Nedavno je radila i kao savjetnica na sveobuhvatnoj studiji o kibernetičkom kriminalu pri UNODC (2012.-2013.) i Svjetskoj banci (Izvješće o svjetskom razvoju, 2016.). Tatiana Tropina je izdala niz publikacija, uključujući monografiju o kibernetičkom kriminalu. Često ju pozivaju na razna međunarodna događanja da predstavi svoja istraživanja.


Dužnost suradnje komunikacijskih posrednika u kaznenim istragama: izazovi i rješenja

Dužnost suradnje komunikacijskih posrednika u kaznenim istragama: izazovi i rješenja. Prije razvoja informacijskih i komunikacijskih tehnologija i uporabe digitalnih mreža, suradnja između tijela za provedbu zakona i davatelja telekomunikacijskih usluga bila je prilično jednostavna i obična. Često su dužnosti operatora, kao npr. „presretanje“ mreža i komunikacija ili odgovornost osiguravanja podataka i komunikacije u čitljivom obliku navedene u nacionalnom propisu koji regulira telekomunikacije ili općim pravilima kaznenog procesnog prava. Međutim, uz dostupnost promjenjivih komunikacijskih uzoraka i uporabu različitih komunikacijskih kanala, opseg presretanja i prikupljanja metapodataka se proširio. Sve veći broj uređaja prebacuju velike količine podataka preko mreže i nacionalnih granica pomoću različitih tehnologija i usluga. Mogućnosti komunikacije su nadišle tradicionalne usluge koje nude pružatelji telekomunikacijskih usluga. Razvojem Interneta dominirali su komercijalni interesi i tržišne sile, nakon čega je evidentno načelo koje se temelji na izostanku nametanja ikakvih propisa u korist bržeg razvoja. Kao rezultat toga, postojeći komunikacijski obrasci obuhvatili su usluge koje su ponudili neregulirani posrednici koji nisu pravno prisutni u nekoj određenoj jurisdikciji, ili pak posrednici kao što su primjerice internetski portali, tražilice i aplikacije koje općenito nisu obuhvaćene komunikacijskim propisima i dužnošću suradnje. Iako većina zemalja ima nacionalno zakonodavstvo koje "tradicionalne" pružatelje komunikacijskih usluga obvezuje na presretanje komunikacija koje su prenesene preko njihovih mreža, s razvojem različitih aplikacija i usluga, presretanje mnogih vrsta šifriranih komunikacija koje teku kroz različite uređaje i aplikacije te pristup podacima o pretplatnicima i metapodacima je postao težak posao, ako ne i nemoguć. Složena okolina, usklađivanje postojećih usluga i razvoj novih alata za komunikaciju traže nove pristupe u definiranju granica između dužnosti suradnje posrednika s tijelima za provedbu zakona. Ad - hoc rješenja ovog problema kao što su nedavni slučaj blokiranja WhatsApp-a u Brazilu, presuda o Yahoo-u u Belgiji i pravni sporovi o dužnosti suradnje između države i pružatelja komunikacijskih usluga u Švedskoj pokazuju raznolikost nacionalnih pristupa. Međutim, zabrana i prisila na nacionalnoj razini više pridonose fragmentaciji "rješenja" nego li stvaranju bilo kakvog značajnijeg modela koji bi se moglo slijediti kao primjer dobre prakse. Predloženo izlaganje pokušat će analizirati trenutne izazove vezane uz popise o komunikaciji, regulaciju usluga informacijskog društva i zakon o kaznenom postupku koji se bavi dužnošću suradnje u kaznenim istragama. Izlaganje će pružiti uvid u analizirane nedostatke oba aktualna pristupa kada je riječ o dužnosti suradnje, kao i u nedostatke sadašnjih rasprava koje se vode o ovoj temi. Govornik će ispitati različite prijedloge vezane uz postupak regulacija o kojemu se trenutno raspravlja i one vezane uz postojeća ad - hoc rješenja. Iako još uvijek nema jasnu ideju o tome kako riješiti pitanje "dužnosti" suradnje kod nereguliranih subjekata, govornik će pokušati angažirati publiku da se uključi u raspravu o načinu postizanja takve vrste suradnje.
 

Predavanje

Dužnost suradnje komunikacijskih posrednika u kaznenim istragama: izazovi i rješenja
-